Niste prijavljeni !
Vaša košarica je prazna.

Dobrodošli u svijet čitanja, učenja, zabave i čuda!

Planet Zoe djeluje kao izdavačka kuća i edukacijski centar. Specijalizirali smo se za razvojnu stručnu literaturu i praktične priručnike za roditelje. Voditeljica i stručna urednica: Ilona Posokhova, prof. logoped

Logopedska masaža - Osnovna načela primjene logopedske masaže u terapijskom radu logopeda

Logopedska masaža je metoda aktivnog mehaničkog djelovanja koje mijenja stanje mišića, živaca, krvnih žila i tkiva perifernog artikulacijskog sustava. Radi se o jednoj od logopedskih tehnika koja pogoduje normalizaciji artikulacije i emocionalnog stanja u osoba s artikulacijskim poremećajima.

Logopedska masaža predstavlja važan dio cjelovitog medicinsko-logopedskog sustava rehabilitacije djece, adolescenata i odraslih osoba koje pate od govornih poremećaja. Masaža se primjenjuje u logopedskom radu s osobama u kojih su dijagnosticirani govorni poremećaji kao što su dizartrija (uključujući i njezin najblaži oblik), rinolalija, poremećaji glasa i mucanje. Ukratko, masaža se primjenjuje u svim onim slučajevima kada postoje poremećaji tonusa mišića.

Logopedska masaža može se provoditi u svim etapama terapije, no osobito je značajna na početnim stupnjevima terapijskog rada. Nerijetko je masaža neophodan uvjet učinkovitosti logopedske terapije.

Logopedsku masažu može provoditi logoped, defektolog ili zdravstveni djelatnik koji je ovladao tehnikom logopedske masaže, odnosno onaj stručnjak koji je prošao specijalnu edukaciju i poznaje anatomiju te fiziologiju mišića koji osiguravaju govornu produkciju, kao i etiopatogenezu govornih poremećaja. Elemente masaže smiju primjenjivati roditelji pod nadzorom educiranog logopeda.

Logopedska masaža provodi se u području mišića perifernog artikulacijskog aparata. Mišići artikulacijskog aparata, odnosno jezika, obraza i usana; mimički mišići lica; mišići koji osiguravaju rad glasnica i mišići respiratornog aparata predstavljaju ujedinjeni mišićni sustav koji ostvaruje govornu produkciju. Zato logopedska masaža mora obavezno uključivati sva navedena područja, čak i u onim slučajevima kada se dijagnosticiralo tek lokalno oštećenje mišića.

U osnovi fiziološkog mehanizma masaže su složeni međuuvjetovani reflekcijski, neurohumoralni i metabolički procesi koje regulira središnji živčani sustav. Početna karika u mehanizmu tih reakcija je podraživanje receptora površine kože. Impulsi koji pritom nastaju aferentnim putovima odlaze u središnji živčani sustav, dok se obratna impulzacija eferentnim putovima vraća u tkiva i mišiće. Rezultat toga je promjena opće neuralne podražljivosti, oživljavanje izgubljenih ili sniženih refleksa. Ukratko, dolazi do stvaranja povratnih reakcija koje pogoduju normalizaciji regulativne i koordinacijske funkcije središnjeg živčanog sustava.

Masaža ostvaruje izravno i reflekcijsko djelovanje na sustave limfne i krvne cirkulacije, te posljedično poboljšava funkcije mišića i tkiva te pojačava metaboličke procese. Sustavi ligamenata i zglobova postaju pokretljiviji. Pod utjecajem masaže proširuju se kapilari, što pojačava metabolizam plinova između krvi i tkiva (terapija tkiva kisikom).

Osobito je značajno djelovanje masaže na mišićni sustav. Mnoga istraživanja pokazuju da se pod utjecajem masaže poboljšava elastičnost mišićnih vlakana (Sirotkina i dr.), opseg, sila i kontrakcijska funkcija (Asadchih, Belaya i dr.) te radna sposobnost mišića (Verbov, Sarkizov, Serasini i dr.). Cijeli je niz istraživanja posvećen proučavanju djelovanja logopedske masaže na promjenu bioelektrične aktivnosti mišića i njihova tonusa pri bolestima središnjeg i perifernog živčanog sustava. Promatranje i proučavanje dinamike biopotencijala na elektromiogramima pokazalo je sniženje tonusa spastičkih mišića i njegovo povećanje kod mlohavih paraliza pod utjecajem masaže (Sirotnika, Shterengerc, Belaya, Zavadina i dr.).

Na temelju općih predodžbi o fiziološkom mehanizmu djelovanja masaže kako na organizam u cijelosti, tako i neposredno na sustav mišića perifernog artikulacijskog aparata, možemo formulirati sljedeće osnovne ciljeve logopedske masaže:

- normalizacija tonusa mišića opće, facijalne i artikulacijske muskulature;
- smanjivanje očitovanja pareza i paraliza mišića artikulacijskih organa;
- aktivizacija onih skupina mišića perifernog artikulacijskog aparata u kojima se očitovala nedovoljna kontrakcijska aktivnost;
- snižavanje patoloških motoričkih stanja mišića artikulacijskih organa (sinkinezija, hiperkineze, grčevi i dr.);
- stimulacija proprioceptivnih osjeta;
- povećanje opsega i amplitude artikulacijskih pokreta, formiranje voljnih, koordiniranih pokreta organa artikulacije.

Iskustvo terapijskog rada s osobama koje pate od poremećaja govora omogućuje nam da ustvrdimo kako primjena logopedske masaže značajno skraćuje vrijeme terapije, osobito u oblikovanju artikulacije.

Zahvaljujući primjeni logopedske masaže koja vodi postupnoj normalizaciji tonusa mišića, formiranje standardnog izgovora glasova može se u nizu slučajeva dogoditi spontano. U tom slučaju, ako osoba ima izraženu neurološku simptomatiku, samo primjena logopedske masaže, osobito na početnim stadijima terapijskog rada, može osigurati pozitivan rezultat. Pristupajući terapiji logoped mora odrediti strukturu poremećaja prema kliničko-logopedskoj klasifikaciji, nakon čega se postavlja pitanje o neophodnosti provođenja logopedske masaže. U pravilu, osnovna indikacija provođenja logopedske masaže jest poremećaj tonusa u mišićima perifernog govornog sustava. U tom slučaju poželjno je da ciklusu logopedske masaže prethodi kompletna medicinska dijagnostika.

U medicinskom mišljenju treba biti naveden oblik paralize ili pareze, uključujući i lokalne poremećaje inervacije mišića. Međutim, čak i uz postojanje medicinskog mišljenja, logoped mora samostalno provesti dijagnostiku stanja mišića. To će pomoći u određivanju taktike masaže u svakom pojedinom slučaju. Takva logopedska dijagnostika uključuje određivanje stanja mišića: područja ramena, vrata, mimičkih i artikulacijskih mišića. Dijagnostika se provodi promatranjem, palpacijom mišića te izvođenjem statičkih i dinamičkih vježbi. U danom slučaju metoda „palpacije“, uz ostale metode, predstavlja netradicionalnu metodu logopedskog ispitivanja. Međutim, upravo palpacija mišića i kožnih pokrova u području perifernog artikulacijskog aparata omogućuje logopedu da maksimalno precizno određi karakter poremećaja tonusa mišića i lokalizaciju tih poremećaja. To je dijagnostički postupak koji zahtijeva edukaciju i iskustvo. Zapamćivanje osjeta koji nastaju u logopeda prilikom palpacije mišića i kožnih pokrova klijenta potiče formiranje „taktilnog pamćenja“. Ti osjeti stvaraju se kroz praksu, kao rezultat višestrukog iskustva palpacije različitih mišića u području vrata, glave i, što je osobito važno, u području mišića artikulacijskih organa. Pritom je poželjno da u početku svog rada prema ovoj metodi logoped stekne predodžbu o normalnom tonusu mišića i stanju kožnih pokrova, a zatim koristi te osjete u svrhu određivanja stanja mišića sa sniženim i povišenim tonusom.

Nakon provedenog dijagnostičkog postupka logoped određuje vrstu masaže koja je potrebna danom klijentu; razrađuje skup masažnih zahvata, određuje redoslijed masažnih pokreta, metodiku njihove primjene i približno doziranje.

U logopedskoj praksi može se koristiti nekoliko vrsta masaže:
1) diferencirana (aktivirajuća ili relaksirajuća) masaža koja se temelji na zahvatima klasične masaže;
2) akopresurna masaža, odnosno masaža biološki aktivnih točaka (aktivirajuća i relaksirajuća);
3) masaža specijalnim pomagalima ili „masaža sondama“ (logopedske sonde, špatula, četkica za zube, masažni iglični čekić, vibromasažer i dr.);
4) elementi samomasaže.

Pristupajući logopedskoj masaži treba imati u vidu da postoji složena međuovisnost između snage masažnih pokreta i povratne reakcije klijenta. U pravilu, blago, polagano glađenje smanjuje podražljivost tkiva, djeluje smirujuće, pruža ugodan osjećaj topline, stvara emocionalno stanje spokoja i ugode. Preporučuje se pri povišenom tonusu mišića. Energični, brzi, aktivni pokreti povećavaju podražljivost tkiva, aktiviziraju mišićni tonus i preporučuju se pri sniženom tonusu mišića.

U skladu s time, odabir redoslijeda masažnih pokreta i zahvata u logopedskoj masaži određuje se stanjem tonusa oštećenih mišića. Pri povišenom tonusu perifernog artikulacijskog aparata (hipertonus) koristimo takozvanu relaksirajuću masažu koja uključuje sljedeće zahvate klasične masaže: glađenje (površinsko i dubinsko), laganu vibraciju i akopresurnu relaksirajuću masažu.
U danom slučaju preporučujemo sljedeći redoslijed masažnih pokreta: mišići vrata, mišići ramena, mimički mišići lica, mišići usana, mišići jezika.

Pri sniženom tonusu mišića perifernog artikulacijskog aparata (hipotonus) primjenjujemo aktivirajuću masažu koja uključuje sljedeće zahvate klasične masaže: glađenje u kombinaciji s trljanjem, gnječenjem, snažnom vibracijom, lupkanjem, kao i akupresurnu aktivirajuću masažu. Preporučeni redoslijed masažnih pokreta u danom je slučaju drukčiji: mimički mišići lica, mišići usana, mišići jezika, mišići vrata i ramena.

Skup masažnih pokreta preporučujemo formirati ovisno o individualnim teškoćama pojedinog djeteta s govornom patologijom.

Najaktualnija je primjena logopedske masaže pri dizartriji. Poznato je da je dizartrija poremećaj artikulacijskog i melodičko-intonacijskog aspekta govora, uzrokovan poremećajem inervacije mišića govornih organa. Dizartrija je povezana s organskim oštećenjem živčanog sustava, zbog čega dolazi do poremećaja motorike govora. Motorički poremećaji mogu biti izraženi u različitoj mjeri: od paralize do neznatnih teškoća u kretanju artikulacijskih organa koji su uzrokovani poremećajem tonusa mišića. Ovisno o kliničkom obliku dizartrije, tonus mišića može biti povišen, snižen ili može postojati mišična distonija.

U ovom članku voljeli bismo se zaustaviti tek na tri osnovna problema koji se mogu očitovati pri poremećaju tonusa mišića artikulacijskog aparata uzrokovanog dizartrijom:
1) poremećaj položaja usta i/ ili čina žvakanja;
2) poremećaj izgovora glasova uzrokovan stanjem mišića usana;
3) poremećaj izgovora glasova uzrokovan stanjem mišića jezika.

Prvi navedeni problem može karakterizirati različita simptomatika, uključujući sljedeću: dijete ima teškoća sa širokim otvaranjem usta i/ili zadržavanjem u tom položaju; usta su stalno poluotvorena, postoji hipersalivacija, dijete odbija jesti krutu hranu, tijekom kretanja donja čeljust može se pomicati u stranu, itd. Navedena simptomatika ukazuje na poremećaj tonusa one skupine mišića koja osigurava kretanje donje čeljusti.

U tim slučajevima, u pravilu, prvenstveno strada takozvana skupina žvačnih mišića. Ta skupina uključuje tri osnovna mišića koji ostvaruju pokrete donje čeljusti prema dolje, naprijed, nazad, kao i pokrete lijevo i desno. To su sljedeći mišići: žvakaći, sljepoočni i krilasti. Međutim, treba imati na umu da posredno u pokretima donje čeljusti sudjeluju i mišići s hvatištem na podjezičnoj kosti koji tvore dno usne šupljine, kao i potkožni vratni mišić.

Dakle, pri sastavljanju skupa masažnih pokreta čija je svrha rehabilitacija funkcije kretanja donje čeljusti i položaja usta, neophodno je uzeti u obzir ne samo mišiće koji su primarno odgovorni za tu funkciju, nego i one mišiće koji posredno sudjeluju u pokretima donje čeljusti. U skladu s time, logoped koji primjenjuje tehniku masaže na djetetu s navedenim poremećajima, mora uključiti masažne zahvate za područje vrata, dna usne šupljine, područje sljepoočnica, područje stražnjeg dijela obraza, kako s vanjske, tako i s unutarnje strane. Pritom je neophodno uzeti u obzir stanje mišićnog tonusa. U tom slučaju, ako je tonus povišen, masažu počinjemo od mišića koji posredno sudjeluju u dotičnim pokretima ili, drugim riječima, od sekundarnih mišića. Suprotno, ako je tonus snižen, masažu treba početi od osnovne skupine mišića, prije svega od žvakaćeg i krilastih mišića koji nose osnovno opterećenje u ostvarivanju dotične funkcije. Samo u tom slučaju možemo postići učinkoviti rezultat logopedske masaže.

Drugi problem na kojem bismo se htjeli zaustaviti povezan je s poremećajem motoričke funkcije mimičkih mišića lica. To su mišići koji sudjeluju u stvaranju različitih mimičkih pokreta, koji odražavaju emocionalno stanje čovjeka i, sukladno, blisko su povezani s emociogenim strukturama središnjeg živčanog sustava. U danom slučaju zaustavit ćemo se na razmatranju onih skupina mišića koje aktivno sudjeluju u ostvarivanju artikulacijskih pokreta u području usta.

Pri poremećaju tonusa dotičnih mišića u djeteta se može zapaziti sljedeća simptomatika: poremećaj izgovora bilabijalnih glasova (B, P, M); poremećaj izgovora labiodentalnih glasova (V, F); poremećaj izgovora labijaliziranih samoglasnika (O, U), kao i teškoće u izvođenju sljedećih motoričkih proba: pućenje, odnosno istezanje usana prema naprijed, rastezanje usana u strane, spuštanje donje usne, napuhivanje obraza, pripajanje obraza bočnim dijelovima zubala, itd.

U tom slučaju, pri odabiru taktike masaže logoped mora uzeti u obzir postojanje dviju skupina mišića koje obavljaju različite funkcije. Tako, kružni mišić usta (lat. musculus orbicularis oris) obavlja dvije osnovne funkcije: isteže usne prema naprijed i sužava usni otvor. Zato pri patologiji tog mišića dolazi do poremećaja u izgovoru labijalnih suglasnika i labializiranih samoglasnika. Druga skupina nalazi se radijalno u odnosu na kružni mišić usta. Ti mišići počinju od jagodične kosti (lat. os zygomaticum) i donje čeljusti te ulaze unutar kružnog mišića usta. Svaki od tih mišića izvršava određenu funkciju. Naprimjer, veliki jagodični mišić (lat. musculus zygomaticus major) podiže kutove usta prema gore; mišić smijeha (lat. musculus risorius) rasteže usne kutove u strane; obrazni mišić (lat. musculus buccinator) zadržava pozu pri napuhnutim obrazima i pritišće obraze uz zube; mišić koji spušta usni kut (depressor anguli oris) vuče usne kutove prema dolje; bradni mišić (lat. musculus mentalis) isteže donju usnu prema naprijed, itd. Osim toga, u tim pokretima posredno sudjeluje i potkožni mišić vrata.

Skup masažnih pokreta razrađuje se prema tome koja je skupina mišića više oštećena. U svakom slučaju, masaža mora uključivati sve skupine mišića jer su one uzajamno povezane. Redoslijed masažnih pokreta i zahvati masaže ovisit će o stanju tonusa mišića. Tako, naprimjer, pri poremećaju pokreta koje ostvaruje kružni mišić usta pri povišenom tonusu masaža počinje od sekundarnih mišića, odnosno od mišića vrata, zatim radijalno smještenih mišića i tek se na kraju pristupa masaži kružnog mišića usta. Pri sniženom tonusu skup masažnih pokreta počinje obrnutim slijedom. Drugim riječima, pri sniženom tonusu logopedsku masažu počinjemo od najoštećenijih (primarnih) mišića i tek potom prelazimo na sekundarne.

Treći se problem tiče stanja mišića jezika. Nijedan mišić našeg tijela nema takvu građu kao jezik. U tom smislu mišićna građa jezika jedinstvena je. Razmotrimo njezine specifične značajke.

Prvo, jezik ima vidljiv dio – to je tijelo jezika, i nevidljiv (pri promatranju) dio – to je korijen jezika. Korijen jezika nedostupan je za neposredne masažne pokrete.

Drugo, svi jezični mišići smješteni su simetrično i podijeljeni su uzdužnom brazdom na desni i lijevi dio. Ispod uzdužne brazde nalazi se fibrozna pločica koja se proteže duboko kroz tijelo jezika.

Treće, svi mišići jezika dijele se na dvije skupine: vanjski jezični mišići – to su 4 mišića koji počinju unutar tijela jezika, izlaze iz njega i hvataju se za kosti lubanje ili vrata (podjezična kost) i unutarnji jezični mišići – 4 mišića koji se nalaze unutar jezika. Zahvaljujući takvoj građi jezik može mijenjati svoj položaj u prostoru.

Četvrto, jezični mišići raspoređeni su u trima smjerovima: uzdužno (od vrha prema korijenu), poprečno (od bočne strane prema sredini) i vertikalno (odozgo prema dolje). Osim toga, kroz cijeli se jezik proteže mišić koji ima lepezasti položaj. On se proteže od osnove jezika i spaja se uzduž cijele vanjske površine jezika. Zahvaljujući takvoj građi jezik može mijenjati svoj oblik.

Voljni pokreti jezičnih mišića predstavljaju složene mišićne sinergije. Naprimjer, bradnojezični mišić ostvaruje protuziju jezika iz usne šupljine prema van. Podjezičnojezični mišić pritom mora biti opušten jer on radi kao antagonist, odnosno vuče jezik nazad i prema dolje. Bočni pokreti jezika zahtijevaju aktivnost mišića na jednoj strani i opuštanje parnih mišića na drugoj strani. Kao rezultat kontrakcije poprečnog jezičnog mišića jezik postaje uzak, dok ga aktivizacija vertikalnih mišića, naprotiv, čini plosnatim, itd. Pri pokretima jezika uzduž srednje linije (naprijed, gore, dolje, nazad) mišići desne i lijeve strane moraju raditi združeno, jer će se u suprotnom jezik pomicati u stranu onih mišića koji ne obavljaju svoju funkciju.

Najsloženije mišićne sinergije neophodne su u procesu artikulacije prednjojezičnih glasova i, osobito, glasa „R“. U tu su svrhu neophodni precizni pokreti unutarnjih jezičnih mišića koji podižu vrh jezika, što se ostvaruje zahvaljujući fiksaciji korijena jezika vanjskim jezičnim mišićima. Pritom je važan rad mišića čije je hvatište na podjezičoj kosti (lat. os hyoideum) i mišića vrata. Na taj način, rad jezičnih mišića ne može se razmatrati izolirano od ostalih skupina mišića koji posredno sudjeluju u pokretima jezika. To je velika skupina mišića koji se hvataju za podjezičnu kost, tzv. iznadpodjezičnih mišića (dvotrbušasti mišić, kolčastopodjezični mišić i čeljusnopodjezični mišić). Ti mišići tvore dno usne šupljine i sekundarno sudjeluju u pokretima jezika, osobito u pokretima vrha jezika. Skupina mišića koji se hvataju za podjezičnu kost s druge strane, tzv. skupina podpodjezičnih mišića (prsnopodjezični mišić, štitastopodjezični mišić i ramenopodjezični mišić) također vrše određeni sekundarni utjecaj na stanje mišića jezika, iako je njihova osnovna funkcija izmjena položaja grkljana.

Sukladno tome, prilikom razrađivanja skupa masažnih pokreta i zahvata usmjerenih na normalizaciju izgovora jezičnih glasova neophodno je uzimati u obzir sve skupine mišića koji i primarno i sekundarno utječu na stanje mišića jezika. Skup masažnih pokreta oblikuje se prema tome koji su pokreti jezika najzahvaćeniji. Kao i u prethodno navedenim primjerima masaža mora uključivati sve skupine mišića jer su sve one međupovezane. Redoslijed masažnih pokreta i zahvati masaže ovisit će o stanju mišićnog tonusa. Tako naprimjer, poznato je da pri povišenom tonusu jezik leži poput tvrdog klupka, uvučen unatrag, a pri pokušaju dodirivanja jezika prisutan je izražen refleks povraćanja i naglo podizanje mišićnog tonusa. U tom slučaju preporučujemo počinjati masažu od sekundarnih mišića, odnosno od mišića vrata (skupina podpodjezičnih mišića), zatim mišića dna usne šupljine, kako s vanjske, tako i s unutarnje strane. To omogućuje opuštanje unutarnjih jezičnih mišića, nakon čega možemo prijeći neposrednoj masaži jezika, koja tek nakon takvoga prethodnog rada postaje uopće moguća i učinkovita.

Pri sniženom tonusu mišića skup masažnih pokreta provodi se obratnim slijedom. Drugim riječima, logopedsku masažu treba započeti od najoštećenijih mišića, odnosno od mišića samoga jezika, a tek zatim prijeći na sekundarne mišiće. U danom slučaju uključivanje skupina sekundarnih mišića u masažni skup osigurava bolji rezultat terapije.

U ovom smo se članku usredotočili tek na tri praktična primjera sastavljanja skupa masažnih pokreta pri dizartriji. Na kraju bismo htjeli još jednom skrenuti pozornost logopeda-praktičara na niz načela koje treba uzimati u obzir pri provođenju logopedske masaže u sklopu cjelokupne logopedske terapije.

Prvo, neophodno je dobro poznavanje anatomije i fiziologije perifernog artikulacijskog aparata.

Drugo, neophodno je ovladati dijagnostičkim metodama koje omogućuju određivanje stanja mišićnog tonusa različitih skupina mišića artikulacijskog aparata.

Treće, potrebno je odabirati odgovarajuće zahvate i masažne pokrete te uspostaviti određen redoslijed masažnih pokreta u svakom konkretnom slučaju.

I četvrto, u masažni skup potrebno je uključiti sve skupine mišića koje utječu na stanje poremećene motoričke funkcije.

Samo uz poštivanje tih načela možemo osigurati učinkovitost logopedske masaže, a posljedično i bolji rezultat logopedske terapije u cijelosti.

Dr. sc. E. A. Dyakova
Docentica Odsjeka za logopediju Moskovskog gradskog sveučilišta
Viša znanstvena savjetnica Moskovske Medicinske Akademije

© Dyakova E. A.
© Centar Logoped Master, Moskva
Prevela s dopuštenjem: Ilona Posokhova


Zabranjeno je svako kopiranje, citiranje i presnimavanje bez dopuštenja nakladnika Planet Zoe.

Ovaj tekst je dosad pročitan 8457 puta.

Što su razvojne igre

Često se povlači stroga granica između “običnih” i razvojnih igračaka. Primjerice, pli&s... detaljnije »

Razvojne priče za glasno čitanje

"Razvojne priče za glasno čitanje" je nova biblioteka nakladničke kuće Planet Zoe u kojoj ... detaljnije »

Razvoj fine motorike

Priprema za školu, osim razvoja predvještina čitanja i računanja, također uključuje ra... detaljnije »

Prijava za newsletter

Budite na vrijeme obavješteni o novim izdanjima i ostalim novostima na našim web stranicama i prijavite se za newsletter.
E-mail:


Izrada web stranica: I.T.B.        AdminX CMS