Niste prijavljeni !
Vaša košarica je prazna.

Dobrodošli u svijet čitanja, učenja, zabave i čuda!

Planet Zoe djeluje kao izdavačka kuća i edukacijski centar. Specijalizirali smo se za razvojnu stručnu literaturu i praktične priručnike za roditelje. Voditeljica i stručna urednica: Ilona Posokhova, prof. logoped

Logopedske bajke u radu s djecom mlađe dobi

Tekstovi logopedskih bajki i prateće aktivnosti s bajkama posebno su prilagođeni za rad na razvoju govora u djece najranije dobi, kao i u djece usporena govornog razvoja koju se tim radom potiče da od glasovnih oponašanja napreduju prema komunikaciji riječima i, poslije, prema rečeničnom govoru. Programa rada s logopedskim bajkama obično obuhvaća nekoliko posebno pripremljenih bajki koje najčešće predstavljaju obrade poznatih narodnih bajki, čija se struktura i jezična zahtjevnost postupno povećava. Rad s logopedskom bajkom sastoji je od neposrednog rada s tekstom bajke i od pratećih strukturiranih terapijskih zadataka koji prate određen program. Program rada s logopedskim bajkama razrađuje logoped, uz posebnu prilagodbu individualnim potrebama pojedinog djeteta, a provodi ga mogu ne samo logopedi, već i roditelji, i odgojitelji. S logopedskim bajkama može se raditi kako individualno, tako i grupno.

Program rada na razvoju govora i psihičkih funkcija uz pomoć šest logopedskih bajki, koji predstavljamo u ovom članku, u cijelosti je sadržan u knjizi s CD-om „Šest koraka u razvoju govora“ (Planet Zoe, 2010). Osobito se preporučuje za kućni rad s djetetom usporena govorno-jezičnog razvoja, ali i za poticanje mališana uredna razvoja starijih od dvije godine.

Kako raditi s logopedskim bajkama

Svi znaju koliko djeca vole bajke. Svaki se mališan s bajkama već stoljećima susreće na primjeru gotovo uvijek istih, kanonskih tekstova, u najvećoj mjeri prilagođenih dječjoj percepciji. Jednostavna fabula, ponavljanje radnji i riječi – čini se da u tome nema ništa posebno. Međutim, upravo takve bajke izazivaju zanimanje čak i u djece usporena razvoja, jednako kao i u djece koja ne pokazuju preveliku želju za čitanjem „pametnih“ didaktičkih slikovnica.

U čemu je tajna tih bajki? Zar bi odrasla osoba toliko podrobno i precizno opisivala cijeli taj postupak vađenja repe iz tla? Njezina bi priča vjerojatno glasila ovako: „Djed je zasadio repu. Kada je repa izrasla, svi članovi obitelji i kućni ljubimci pomogli su djedu izvaditi repu iz tla“. Zašto onda mališana toliko zabavlja detaljno nabrajanje svih djedovih pomoćnika i njihovih jednoličnih radnji?

Stvar je u sljedećem: kako bi usvojilo odnos uzroka i posljedice, te da bi shvatilo kako se od prvotne zamisli dolazi do konačnog rezultata, dijete treba uvijek iznova pratiti redoslijed koraka koji vode od početka puta do njegova kraja. Malo dijete nije sposobno sâmo u svakodnevnim aktivnostima odraslih razabrati korake koji vode do ostvarivanja cilja. S druge strane, u bajci se podrobno izlaže očit i konkretan redoslijed radnji.

Iz nagomilanog iskustva mnogih naraštaja pripovjedača otkriven je i malome slušatelju najzanimljiviji oblik pripovijedanja relativno složenoga sadržaja. Jezik prvih bajki što ih mališan sluša ritmičan je, riječi se u njima često rimuju, a likovima se dodjeljuju neočekivani i zabavni epiteti: „mišić-rupić“, „zeko-trko“, itd. Riječi u tim bajkama same su po sebi zanimljive. Zato baš takve bajke pomažu potaknuti zanimanje za riječi i govor u djece usporena govornog razvoja ili u djece s poremećajima u komunikaciji.

Naravno, djetetu koje nije u dovoljnoj mjeri usmjereno na govor bajka mora biti predočena vizualno, slikovito. Zašto bajku ne bismo uprizorili u malom kućnom kazalištu? Dovoljno je s djetetom uvježbati likove iz bajke i ući u veselo, bajkovito raspoloženje: neka mišić skviči, a medvjed mumlja dubokim glasom, neka pjesmicu pjevaju ne samo likovi iz bajke, nego i gledatelji. U tom vam je slučaju djetetova pozornost zajamčena, a mogućnosti bajki su goleme:

- pripovijedajući bajku odrasla osoba može djetetu predložiti zadatke povezane s fabulom; takvi su zadaci usmjereni na razvoj govora, mišljenja, pažnje, orijentacije u prostoru; dijete je mnogo motiviranije za rad na „bajkovitim“ zadacima, nego za obične vježbe;
- tekstovi prvih dječjih bajki su jednostavni, no odrasla ih osoba može dodatno pojednostaviti u skladu s djetetovim govornim mogućnostima: višesložni i djetetovom izgovoru nedostupni nazivi životinja bez utjecaja na smisao bajke mogu se zamijeniti glasovnim oponašanjima: KO-KO umjesto KOKOŠ, MAU umjesto MAČKA; jednostavnost glasovno-slogovne strukture oponašanja glasanja životinja potiče dijete na ponavljanje tih pojednostavljenih riječi, a kasnije i riječi povezanih s glasovnim oponašanjima po smislu (O! UH! TUP-TUP), čime se aktivizira sposobnost produkcije smislenog govora;
- fabule narodnih bajki jednostavne su i životne, u tekstovima ima mnogo ponavljanja i stabilnih obrata – sve to znatno olakšava razumijevanje teksta onoj djeci koja su, zbog nedovoljno razvijene sposobnosti percipiranja smislenog teksta, nepažljiva u čitanju autorskih slikovnica;
- ako u tekstu dijete po prvi put čuje novu riječ koja je dostupna njegovu razumijevanju, to pogoduje boljem usvajanju nove riječi jer se značenje riječi, kao i njezine moguće veze s drugim riječima, potpunije odražavaju upravo u tekstu. Razrađene upute za zadatke u kojima se odigravaju postupci likova i radnja bajke, također se lakše shvaćaju u odnosu s tekstom bajke, čak i ako u svakodnevnom životu dijete ima teškoća u izvršavanju upute što se sastoji od više koraka.

Mogućnosti bajke, uz uvjet kreativnog pristupa istoj, toliko su velike da dopuštaju predlaganje „bajkovitih“ zadataka djeci svih dobi i djeci koja se nalaze na različitim stupnjevima jezično-govornog i spoznajnog razvoja.

Bajke i njihove likovi (uglavnom standardan izbor životinja – medvjed, zeko, vuk, lisica, miš, pas, mačka; i ljudi – djed i baka, dječak, djevojčica) važan su izvor spoznajnog i jezično-govornog razvoja djeteta mlađe dobi. Dijete lako povezuje svoje plišane igračke s likovima prvih bajki. Slušajući blisku odraslu osoba kako mu pripovijeda jednostavnu bajku, dijete se postupno i samo uključuje: prvo razgledava slike, zatim pokušava glasovnim oponašanjima imenovati likove i izgovarati najjednostavnija afektivna ponavljanja u bajkama, izgovara kraj poznate rimovane fraze i, naposljetku, prepričava bajku.

Tekstovi logopedskih bajki posebno su prilagođeni za rad na razvoju govora u djece najranije dobi, kao i u djece usporena govornog razvoja koju se tim radom potiče da od glasovnih oponašanja napreduju prema komunikaciji riječima i, poslije, prema rečeničnom govoru. Programa rada s logopedskim bajkama obično obuhvaća nekoliko bajki, čija se struktura i jezična zahtjevnost postupno povećava. Na sljedećem stupnju programa djecu se potiče na uspoređivanje nekoliko bajki i njihovih likova, na karakteriziranje likova, primjećivanje promjena i razvoja radnje bajke. U svrhu boljeg zapamćivanja i poticanja na izgovaranje riječi u djece rane dobi, osobito pri usporenom govornom razvoju, logoped u radu s bajkom koristi posebne metode i sredstva: papirnate lutke likova, različite slikovne sheme, crteže-simbole i dr. Sve to pomaže udaljiti dijete od kaotičnog ponašanja i nesmislene verbalne produkcije te usmjeriti ga na strukturirane radnje i smislenu govornu produkciju. Dijete zajedno s logopedom (ili roditeljem) reproducira poznati dio radnje bajke pomoću figurica likova, održavajući pritom pozitivno emocionalno „bajkovito“ raspoloženje. Uživljavajući se u likove bajke, dijete preuzima na sebe njihovu ulogu. Zadaci koji se postavljaju pred dijete postupno postaju zahtjevniji. Rad s logopedskim bajkama koji se provodi prema strukturiranom zadanom programu jednostavan je i logoped ga može lako objasniti roditeljima djeteta usporena govornog razvoja, kako bi sa svojim djetetom radili kod kuće. To omogućuje uključivanje djeteta u svakodnevni terapijski rad, što je vrlo važan uvjet rane intervencije.

Korištenje bajki pomaže cjelokupnoj jezično-govornoj aktivnosti djece – proširivanju vokabulara, razvoju smislenog govornog izražavanja, automatizaciji i diferencijaciji izgovora glasova. Zadaci rada s logopedskim bajkama uključuju artikulacijsku gimnastiku, gimnastiku za ruke i prstiće, govor sinkroniziran s pokretima, aktivnosti ra razvoj fine motorike i dr. Osim toga, u logopedske bajke lako je uklopiti zadatke za razvoj psihičkih funkcija djece: za razvoj analitičkog mišljenja, vizualno-prostornih predodžbi, pamćenja i pažnje (koji su likovi isti u različitim bajkama, što se promijenilo u poznatoj bajci, koji je lik „zalutao“ iz druge bajke, stavi figurice likova u red slijedom njihova pojavljivanja u bajci, razmještanje likova na slikovnoj shemi bajke – baku i djeda kraj peći, kolačić na prozor pa u dvorište i dr.). U rad s logopedskim bajkama moguće i uklopiti i psihogimnastiku (pokaži kako su se životinjice uplašile strašnog medvjeda, pokaži kako se medvjed naljutio, pokaži kako je lisica prevarila Kolačića, pokaži kako je Maša nadmudrila medvjeda i kako se Maša obradovala kada se vratila kući i dr.), vokalne i respiratorne vježbe, relaksaciju (npr. u radu s djecom koja mucaju) i dr. Sve je to važno uzeti u obzir jer djeca s različitim vrstama kašnjenja u jezično-govornom razvoju često imaju nestabilnu psihu, labilno psihoemocionalno stanje, nisku radnu sposobnost i brzo se umaraju.
Rad s logopedskim bajkama prema strukturiranom programu s mališanima i djecom predškolske dobi pomaže kako ciljanom, tako i spontanom razvoju vokabulara i smislenog govora, razvoju analitičkog mišljenja (razumijevaju uzročno-posljedičnih odnosa događaja i njihovo izražavanje u govoru, uspoređivanju elemenata nekoliko bajki, razvrstavanju likova, uspoređivanju istih likova i njihovih uloga u različitim bajkama), te uključuje u rad sve osjetilne sustave. Formirane predodžbe potom napreduju u pojmove, što je važno za buduće školovanje.

Program rada na razvoju govora i psihičkih funkcija uz pomoć logopedskih bajki „Šest koraka u razvoju govora“:

Sustav rada što se preporučuje u programu „Šest koraka u razvoju govora“ omogućuje odrasloj osobi (logopedu, roditelju, odgojitelju) da bira zadatke koji su prema razini složenosti prilagođeni svakom pojedinom djetetu i koji su mu zanimljivi i zabavni. Rad sa svakom bajkom počinje na razini koja je prikladna za mališana starog jednu i pol do dvije godine ili za starije dijete s teškoćama u jezično-govornom ili spoznajnom razvoju.

Program obuhvaća šest kraćih logopedskih bajki. U knjizi se osim ilustriranih tekstova bajki nalazi detaljan opis programa rada sa svakom bajkom. Rad sa svakom bajkom raspoređen je na 3 do 4 sata. Svaki sad uključuje 4 zadatka. Trajanje programa je minimum mjesec dana, najoptimalnije trajanje je nekoliko mjeseci (nije nužno provesti sva 4 zadatka u jednom danu, podjela na satove je uvjetna). Program obuhvaća vrlo raznolike zadatke: zadatke za razvoj govora i jezika, gimnastiku za prstiće, artikulacijsku gimnastiku, recitiranje pjesmica s pokretima, grafomotoričke vježbe, crtanje, bojanje, oblikovanje koncem, rad s papirnatim lutkama, konstruiranje od štapića, rad s bojama i geometrijskim likovima, početno čitanje riječi i rečenica, i još mnogo toga.

Prema ovom programu s djetetom starijim od 2 godine mogu raditi kako roditelji kod kuće, tako i odgojitelji i logopedi.

Uz knjigu voditelj programa dobiva i CD-ROM na kojem se nalaze radni listovi, bojanke i lutke za izrezivanje, tekstovi i ilustracije za izradu velikih slikovnica i drugi materijali za rad prema programu. Može se raditi kako individualno (roditelj – dijete, logoped – dijete), tako i grupno (odgojitelj – vrtićke skupine djece od 2 do 3 i od 3 do 6 godina). U radu sa skupinom zadaci se mogu prilagoditi djeci različitih uzrasta i razina sposobnosti.

Program je vrlo fleksibilan, zadaci su prilagodljivi kako najmlađima (dvogodišnjacima) i djeci usporena govornog razvoja koja komuniciraju glasovnim oponašanjima i još ne vladaju rečeničnim govorom, tako i predškolcima uredna razvoja koji se pripremaju za školu.

Sadržaj programa:

I. Program rada s bajkama počinjemo poznatom bajkom „Djed i repa“. Veći dio teksta u njoj sastoji se od ponavljanja rečenica koje se tek neznatno mijenjaju (mijenjaju se samo imena likova).
II. “Šarena kokica“ druga je bajka s kojom ćemo raditi. U ovoj vrlo kratkoj bajci, za razliku od bajke „Djed i repa“, radnja se ne gradi na ponavljanjima, nego se razvija (iako su i ovdje ponavljanja prisutna: „Djed je lupao, lupao – nije razbio jaje. Baka je lupala, lupala – nije razbila jaje“). Fabula je istodobno jednostavna i razumljiva djetetu najmlađe dobi.
III. „Djevojčica i lisica“ treća je bajka u preporučenom programu. Uz prisutna ponavlja, radnja se u njoj sukcesivno razvija. To je nešto složenija bajka u kojoj se pojavljuju prvi ponavljani dijalozi.
IV. „Kolačić“ je sljedeća bajka u našem programu. Ona sadrži mnogo likova, ali radnja predstavlja lanac jednakih događaja s izmjenjivanjem likova. Razrada dijaloškog govora u njoj se nastavlja.
V. “Maša i medvjed“ bajka je u kojoj imamo samo dva aktivna lika, no fabula je razrađena i prilično složena, bez ponavljanja. To je novi, napredniji stupanj rada s logopedskim bajkama.
VI. Posljednja bajka u našem programu nosi naziv „Kućica u šumi“. Velik broj likova i relativno jednostavna fabula omogućuju djetetu da pokaže svoja postignuća uz najveću mjeru samostalnosti. Budući da bajka dolazi na red na samom kraju našeg programa, djeca su dotad već uglavnom sposobna prijeći od glasovnih oponašanja na manje-više točno imenovanje likova cijelim riječima. Naprimjer, točna reprodukcija riječi „žabica“ može još biti prezahtjevna, no dijete ipak pokušava izgovoriti riječ, a ne samo glasovno oponašati „kre-kre“. Ako dijete ipak inzistira na zamjenjivanju riječi glasovnim oponašanjem, nemojte se buniti, nego svaki put mirno predložite da uz glasovno oponašanje izgovori i riječ: „Tako je, kre-kre, žabica“.
Sve upute i didaktički materijal za rad prema programu nalaze se u knjizi i na CD-u. 

© Planet Zoe 2010. Sva prava pridržana. Korištenje, kopiranje i citiranje tekstova zabranjeno bez dozvole nakladnika.
 

Ovaj tekst je dosad pročitan 13277 puta.

Što su razvojne igre

Često se povlači stroga granica između “običnih” i razvojnih igračaka. Primjerice, pli&s... detaljnije »

Razvojne priče za glasno čitanje

"Razvojne priče za glasno čitanje" je nova biblioteka nakladničke kuće Planet Zoe u kojoj ... detaljnije »

Razvoj fine motorike

Priprema za školu, osim razvoja predvještina čitanja i računanja, također uključuje ra... detaljnije »

Prijava za newsletter

Budite na vrijeme obavješteni o novim izdanjima i ostalim novostima na našim web stranicama i prijavite se za newsletter.
E-mail:


Izrada web stranica: I.T.B.        AdminX CMS