Kako u djeteta oblikovati predodžbu o dobu dana, danima u tjednu i godišnjim dobima

U razgovoru s mališanom doba dana spominjemo jedino kada mu kažemo „Dobro jutro“ i „Laku noć“, no nismo svjesni da zbog rijetkog spominjanja tih pojmova čak ni u trogodišnjeg djeteta još praktički ne postoji razumijevanje pojmova dijelova dana.

Zato u svakodnevnom životu trebamo što češće spominjati i opisivati doba dana: „Sada je jutro. Vježbali smo, umili lice i ruke, a sada ćemo doručkovati“, „Sada je dan i spremamo se ručati, a navečer će tata (i/ili mama) doći s posla pa ćemo svi zajedno večerati“.

Postupno će dijete to i samo usvojiti, ali postoje razni kreativni načini da mu u tome pomognete: nađite razglednice koje prikazuju neko mjesto u različito doba dana (dan – noć, jutro – večer) te razgovarajte o njima s djetetom uz postavljanje pitanja. Ako kod kuće nemate takvih razglednica, nacrtajte ih sami, pri čemu je najbitnije prikazati sljedeće motive: na slici noći trebao bi se vidjeti mjesec, slika jutra trebala bi prikazivati sunce kako se pojavljuje na horizontu, dan bi trebao biti prikazan sa suncem visoko na nebu, a na slici večeri trebao bi se vidjeti zalazak sunca.

Što je prikazano na slici? Što misliš, koje je to doba dana? Zašto tako misliš? Ako je djetetu teško odgovarati na ta pitanja, oprezno mu postavljajte pomoćna pitanja, ali tako da njima ne otkrivate odgovor. Mogli biste ga pitati: „Što ćemo raditi navečer? Kamo ćemo ići ujutro? Što je susjed jutra, večeri, dana, noći?“ Nakon što dijete čvrsto utvrdi te pojmove, objasnite mu da je to sve skupa jedan dan. Naravno, uslijedit će tisuću „zašto“. Izmjene dana i noći najlakše je objasniti uz pomoć globusa, ali ako ga nemate poslužit će i obična lopta. Flomasterom označite mjesto gdje živite i držite loptu ispod stolne svjetiljke. Recite djetetu da je svjetiljka sunašce - ono je nepokretno, a lopta je naša Zemlja – ona se vrti oko svoje osi i oko sunašca, kako bi ga svatko imao dovoljno njegova svjetla i topline. Kad se zemlja okrene oko svoje osi to je jedan puni dan, a kad se okrene oko sunašca, to je jedna godina.

Ne brinite što je dijete malo i što još neće sve shvatiti, u njegovoj će glavici svejedno nešto ostati i još će vas mnogo puta zamoliti da mu pokažete kako se zemlja vrti.  molit će to sve to ne usvoji. Nakon toga će zanimanje za to samo od sebe splasnuti.

Pokažite mu slike kretanja Sunca i objasnite da sunašce šeće po nebu onako kako mi šećemo po zemlji. Uzmite bilo koji djetetov crtež. U svakome od njih, bez iznimke, postoji linija horizonta. Upoznajte ga s tim pojmom, a tijekom izleta u prirodu i pokažite. Stvaranje predodžbi o vremenu produbljuje djetetovo razumijevanje okolnoga svijeta. Šećite s njim ujutro, danju i navečer te obavezno skrećite djetetovu pozornost na položaj Sunca. Postupno će ono usvojiti da u sredini dana sunce stoji u višem položaju nego ujutro i navečer. Potom mu opet pokažite sliku kretanja Sunca i opet mu ispričajte kako ono šeće po nebu.

Ne zaboravljajte dijete upoznavati s pojmovima „jučer – danas – sutra“. Naprimjer, pravite se da ste zaboravili što ste jučer zajedno radili: „Hoćeš li me podsjetiti?“  „A što moramo učiniti sutra?“  „Kamo smo se danas spremali poći?“. Katkad možete jednostavno pitati: „Kako se zove dan koji je prošao? Kako se zove dan koji će tek doći? Kako se zove dan u kojem u ovom trenutku živimo?“ Uvježbajte to do automatizma, kako bi dijete odgovaralo bez razmišljanja. U tome će vam puno pomoći zagonetke.

Nakon toga možete pristupiti danima u tjednu. Objasnite djetetu da u tjednu postoji sedam dana: ponedjeljak (poslije nedjelje), utorak (drugi dan tjedna), srijeda (sredina tjedna), četvrtak (četvrti dan), petak (peti dan), subota koja je nastala od riječi „sabbat“ što znači odmor, mir. Tek u drugom stoljeću p. Kr. car Hadrijan zabranio je kršćanima slaviti subotu i premjestio je neradni dan na «nedjelju» – dan Sunca. Pitajte dijete kojim danima u tjednu ne odlazi u vrtić? Recite: „Za tri dana ići ćemo u kazalište (kino, lunapark, goste). Danas je srijeda. Kada dolazi vikend?“

Razgovor o godišnjim dobima najbolje je početi čitanjem bajke „Dvanaest mjeseci“. Pitajte dijete: „Koliko mjeseci ima godina?“ Nazive mjeseci mališan, naravno, neće odmah zapamtiti, no godišnja doba treba naučiti. Za početak, počnite od godišnjeg doba u kojem ste čitali bajku.

Objasnite da je zima hladna. Pada snijeg, na rijeci se stvara led, drveće i grmlje ima gole grane bez lišća. Ne mogu se vidjeti ni leptirići ni životinje. Dani su kratki, rano se počinje mračiti. Vrijeme je vrlo hladno, zato se zimi toplo odijevamo. Medvjedi se toliko boje hladnoće da radije spavaju cijelu zimu, sve do proljeća.

Nakon zime dolazi proljeće. Sunce jače grije, topi se led i snijeg, potočići počinju žuboriti. Drveće se puni sokom iz tla i čak mijenja boju, a kada posve zatopli, na granama se otvaraju listići, zeleni se travica, pojavljuju se kukci i vraćaju se ptice selice. Dani postaju dulji. Zvijeri koje su spavale zimski san sada se bude i griju toplinom sunca. Ptice se počinju gnijezditi.

Postaje sve toplije i dolazi ljeto. Sve cvate, oko nas su tratinčice i maslačci. Zrije voće i jagode. Oko nas lete leptirići i kukčići. Dani postaju sve dulji, a noći sve kraće. Voda u rijekama i u moru postaje toliko topla da se u njoj možemo kupati, a koža nam od sunca postaje preplanula.

No i tome dolazi kraj. Lišće na drveću počinje žutjeti ili crveniti, pada i pokriva puteljke u parkovima. Sve ga manje ostaje na stablima. Došla je jesen. Dani se postupno skraćuju. Ptice selice u jatima lete u tople krajeve. Ljudi skupljaju ljetinu. Sve su češće kiše, puše vjetar i šetnje postaju sve manje ugodne.


Predložite djetetu da nacrta godišnja doba onako kako si ih zamišlja. Razmotrite s njim slike na kojima su prikazana različita godišnja doba i skrenite njegovu pozornost na drveće, cestu, na položaj sunca. Razgovarajući o ljetu, zamolite dijete da vam jednom riječju imenuje višnje, trešnje, šljive, jabuke, breskve i kruške. Djeca često znaju sve te nazive pojedinačno, ali ne mogu im dati definiciju – voće. Isto se odnosi i na povrće. Možete ga pitati što ljudi odijevaju ljeti i zimi. Uvedite pojam „odjeća“.



Povremeno postavljajte djetetu sljedeća pitanja:

Reci prvi (drugi, treći) mjesec zime (proljeća, ljeta, jeseni).
Zašto zimi pada snijeg, a ne kiša?
Zašto se kaže da je prosinac kraj godine i početak zime?
Koje ptice ostaju zimovati u našem kraju?
Koje drveće je zimzeleno?
Koje životinje spavaju zimski san?
Koje životinje i zašto zimi mijenjaju boju dlake?
 

 


© Centar „Logoped Master“, Moskva. Članak je preveden na hrvatski i objavljen s dopuštenjem centra. Zabranjeno je svako neovlašteno kopiranje, citiranje i preuzimanje.