Planet Zoe
Knjižara za roditelje

Razvoj govora u predškolskoj dobi

U predškolskoj dobi razvoj djetetova govora odvija se osobito brzo: vokabular se popunjava tisućama novih riječi, poboljšava se izgovor, rečenice postaju bolje oblikovane i bogatije.

Ipak, djeca iste dobi na različitim su stupnjevima govorno-jezičnog razvoja. Neka djeca već s navršene tri godine čisto i ispravno izgovaraju riječi. Druga djeca mlađe predškolske dobi govore još uvijek nedovoljno razgovijetno, pogrešno izgovaraju pojedine glasove i riječi (izostavljaju ili zamjenjuju slogove), imaju nestabilan glas. Neki govore vrlo tiho, jedva ih se može čuti (osobito ako nisu sigurni u to izgovaraju li riječi ispravno), drugi govore preglasno, kao da viču.


U dobi između 3 i 6 godina djetetov vokabular raste nevjerojatnom brzinom. Tako, u dobi od 3 do 4 godine vokabular se od petstotinjak riječi gotovo utrostručuje. Od četvrte do pete godine vokabular raste od 1,5 do 2 tisuće riječi. Petogodišnjak koristi čak do tri tisuće riječi, a do navršene šeste godine vokabular se opet udvostručuje do šest tisuća riječi. Taj se razvoj najvećim dijelom događa zahvaljujući kvalitetnoj komunikaciji djeteta u obitelji.


No u nekih sedmogodišnjaka aktivni fond riječi ostaje katkad ograničen. Dijete poznaje mnogo riječi i može čak objasniti njihovo značenje, no te riječi često ostaju u njegovom pasivnom vokabularu - ono ih ne koristi u vlastitom govoru, što počinje predstavljati problem u školovanju.


Dobro je poznato da mala djeca najviše od svega na svijetu vole igru. Zato u procesu poticanja njihova govorno-jezičnog razvoja trebamo koristiti posebno razrađene logopedske igre, koje služe razvijanju slušne pažnje, poboljšanju izgovora, stabiliziranju glasa, proširivanju vokabulara, uče povezivati izgovorenu riječ s predmetom ili slikom, uče pravilno oblikovati rečenicu, odgovarati na pitanja i smislenom govoru. Igre skupljene u ovoj zbirci namijenjene djeci u dobi od 3 do 7 godina. Roditelj i dijete mogu ih igrati u paru, a odgojitelji i učitelji mogu gotovo sve igre prilagoditi većem broju igrača u dječjem vrtiću ili prvom razredu.

Igre su jednostavne i traže malo vremena pa se s djetetom uglavnom mogu igrati uvijek i posvuda - dok zajedno čekate u redu u trgovini, u liječničkoj čekaonici, tijekom duge i zamorne vožnje u automobilu ili kod kuće, tijekom kuhanja i pospremanja, ili u vrtiću prilikom prijelaza s jedne dnevne aktivnosti na drugu. Ukratko, uvijek kad na raspolaganju imate nekoliko slobodnih minuta i želite s djetetom kvalitetno komunicirati, a pritom se dobro zabaviti.
 
 
Širenje vokabulara
 
Prosječna odrasla osoba u svojoj svakodnevnoj komunikaciji koristi oko 3 tisuće riječi. No njezin je vokabular zapravo mnogo veći i uključuje oko 20 tisuća riječi. Znanstveno je dokazano da osoba s velikim vokabularom mnogo je uspješnija u životu od osobe čiji je vokabular ograničen. Početak tog uspjeha očituje se već u prvim godinama školovanja. Dijete koje poznaje mnogo riječi, brže ovladava čitanjem i pisanjem, te općenito znatno lakše usvaja gradivo. Kao rezultat, odrasta u osobu visoke inteligencije.
Iako se vokabular obogaćuje čitav život, najvažnija dob za njegov razvoj je upravo predškolska dob, jer tada raste najintenzivnije. Vokabular petogodišnjaka uredna govorno-jezičnog razvoja sadrži više od 3 tisuće riječi. Do navršene šeste godine vokabular se udvostručuje. U njemu su zastupljene sve vrste riječi. Dijete se aktivno služi tvorbom riječi i govori u proširenim, gramatički pravilnim rečenicama. Sasvim je drukčija slika u predškolca iste dobi, ali nedovoljno razvijena govora. Njegov je vokabular u najboljem slučaju upola manji. U njemu su riječi-nazivi predmeta iz djetetove neposredne okoline i riječi koje označavaju svakodnevne uobičajene radnje, uz vrlo siromašan fond zbirnih i općih pojmova, opisnih pridjeva, apstraktnih pojmova (npr. riječi-nazivi osjećaja, stanja i pojava) i sl. Dijete često nepravilno koristi jezična sredstva, poput tvorbe riječi, a što je najvažnije, ne posjeduje takozvani "osjećaj za jezik". Upravo je "osjećaj za jezik" ono što pomaže djetetu predškolske dobi odabrati pravu riječ, upotrijebiti odgovarajući gramatički oblik, naći pravi način usklađivanja riječi u rečenici i dr.
 
 
Od rečenice do priče – razvoj smislenog govornog izražavanja
 
Dobro razvijen logički smislen govor omogućuje djetetu da slobodno i aktivno komunicira s ljudima koji ga okružuju. Učinkovitost te komunikacije umnogome ovisi o tome koliko se precizno, suvislo, adekvatno i svrhovito dijete izražava u pojedinim govornim situacijama. Drugim riječima, može li izražavati svoje misli. Razvoj povezanog govora u neraskidivoj je vezi s razvojem logičkog mišljenja, pamćenja, percepcije i pažnje. Kako bi bilo sposobno pričati o nekoj temi, dijete treba biti u stanju razmišljati o njoj, odabirati činjenice, uočavati detalje, pamtiti događaje i uspostavljati uzročno-posljedične veze.
U povezanom govoru, osim sadržaja o kojem se govori, važnu ulogu igraju jezična sredstva, poput intonacije, logičkih naglasaka, odabira onih riječi koje najbolje odgovaraju kontekstu, kao i oblikovanja odgovarajućih različitih rečeničnih konstrukcija. Tako, naprimjer, u dijalogu izgovaramo pojedine riječi i kratke rečenice, izmjenjujemo kratke replike sa sugovornikom. Drugim riječima, izražavamo se sažeto. Djeca prilično lako savladavaju dijaloški način izražavanja jer ga neprekidno slušaju u svakodnevnim situacijama kod kuće.
S druge strane, u monološkom izražavanju - znatno složenijoj vrsti logički povezanog govora - izražavamo se proširenim, međusobno povezanim rečenicama. Koristimo ga kada nešto opisujemo, izražavamo svoje mišljenje o nekoj temi ili prepričavamo neko zbivanje. Djeca ovladavaju njime mnogo teže jer ga ne čuju u svakodnevnoj komunikaciji s odraslima u obitelji. Zato nije rijedak slučaj da dijete školske dobi nije u stanju nešto suvislo ispričati. Vještinama opisivanja, prepričavanja i rasuđivanja trebamo početi poučavati dijete u predškolskoj dobi, igrajući s njime igre predložene u ovoj zbirci i čitajući mu knjige.
Povezani monološki govor mnogo je više od sposobnosti spontanog kontinuiranog nizanja riječi i rečenica. On predstavlja slijed logički povezanih misli koje se izražavaju preciznim riječima u ispravno oblikovanim i međusobno logički povezanim rečenicama raznovrsnih gramatičkih konstrukcija. To je, dakle, najsloženiji vid govornog izražavanja u kojem dolazi do izražaja bogatstvo misli i jezika. To je dugačak put djetetova razvoja - od rečenice do priče. Dio igara u ovom odjeljku posvećen je razvoju vještine gramatičkog oblikovanja rečenica. Kako bi dijete moglo razumjeti monološki govor, a pogotovo izražavati se njime, mora ovladati odgovarajućim rečeničnim konstrukcijama (sintaksom). Dok ne nauči pravilno oblikovati jednostavne proširene i složene rečenice, njegov govor neće biti povezan. Zato put prema "priči" počinje rečenicom.
 
 
Slušamo i upoznajemo glasove - razvoj fonološke komponente govora
 
Sposobnost koncentriranja na zvuk - slušna pažnja - vrlo je važna sposobnost, nužna za slušanje i razumijevanje govora. Usvajanjem glasovnog sustava materinskog jezika malo dijete razvija fonematski sluh - spontano uči slušno razlikovati glasove (foneme) koji slično zvuče, tj. slušno razlikuje riječi poput "koza" i "kosa", a da nije svjesno toga da se riječi sastoje od glasova. Neka djeca imaju slabije razvijen fonematski sluh i trebaju dodatne poticaje kroz igru.
Osnovni je cilj igara predstavljenih u ovom poglavlju poučiti dijete da sluša i čuje.
Naravno, razvoj fonološke komponente govora neodvojiv je od razvoja ostalih komponenti, tako da ovim igrama nastavljamo proširivati vokabular, usavršavati gramatičko oblikovanje i razvijati smisleni govor.
 
 
Pripremamo se za čitanje
 
Za usvajanje vještina čitanja i pisanja potrebno je mnogo više od slušnog prepoznavanja glasova govora. Važno je da dijete postane svjesno da se riječi sastoje od glasova i da nauči razlikovati te analizirati glasove, tj. potrebna je i dobro razvijena fonološka svjesnost. To uključuje sposobnost prepoznavanja, izdvajanja i međusobnog uspoređivanja glasova, rastavljanja riječi na glasove i povezivanja izgovorenih glasova u riječ. Drugim riječima, osnovni je cilj igara predstavljenih u ovom poglavlju poučiti dijete da manipulira glasovima.
Dijete sada uči odvajati riječ koja se sastoji od određenog broja glasova, od onoga što ta riječ označava (npr. od predmeta). Dijete koje je toga svjesno, odgovorit će da je riječ "olovka" duža od riječi "vlak", iako je vlak kao predmet mnogo veći od olovke. Fonološka svjesnost ne razvija se spontano, trebamo je u djeteta predškolske dobi ciljano razvijati kroz igru.
 
 
Igre iz knjige „145 logopedskih igara – zabavne aktivnosti i igre za razvoj govora“

 
Kuharevo povrće
 

Cilj: Proširivanje vokabulara (opisni pridjevi)
Igra: Igra se provodi nakon što je dijete usvojilo nazive povrća i zna kako koje povrće izgleda. Predložite djetetu da sebe zamisli kao neko povrće, ali ne smije vam reći koje dok ne pogodite prema djetetovu opisu. Zato dijete treba što preciznije opisati "sebe" i na kraju opisa reći "Kuharu, pogodi tko sam!"
 
Naprimjer: Ja sam velika, okrugla, narančasta, tvrda, slatka, ukusna sam pečena. Kuharu, pogodi što sam! (Tikva.)
 
Druga varijanta iste igre je da osoba zamisli neko povrće, a dijete pogađa postavljajući pitanja na koja se smije odgovarati samo s "da" ili "ne".
 
Naprimjer:
 
- Jesi li zelene boje?
- Ne.
- Jesi li crvene boje?
- Da.
- Jesi li okrugla?
- Da.
- Jesi li mekana?
- Ne.
- Stavlja li se tebe u salatu?
- Da.
- Rasteš li ispod zemlje?
- Da.
- Jesi li rotkvica?
- Jesam!
 
 
Bio sam…
 
Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, aktivizacija i proširivanje vokabulara (imenice i pridjevi).
Igra: Za ovu igru možete koristiti kartice sa slovima i slogovima, ali to nije nužno. Glasove i slogove možete zadavati usmeno. Zadaje se glas ili slog. Igrač kaže: "Bio sam na moru i vidio…". Treba izgovoriti neku riječ koja počinje zadanim glasom ili slogom. Naprimjer za glas [b]: brod, bor, biciklist i dr. Varijacije: "Bio sam u šumi", "Bio sam u gradu", "Bio sam na selu", "Bio sam u kinu" i dr. Odgovori na zadani glas ne moraju nužno biti imenice. Moguće je odgovoriti: "borovu šumu", "bakinu kućicu", "bijelu jahtu" i dr. Kada se zadaje slog, u odgovorima ne mora biti na početku riječi, nego u bilo kojoj poziciji.
 
 
Glasovna slikovnica
 

Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, aktivizacija i proširivanje vokabulara.
Materijal: bijeli papir (najmanje 30 listova), škare, ljepilo, fascikl s prozirnim plastičnim džepovima, stari katalozi i prospekti.
Igra: Vaš poštanski sandučić vjerojatno je često zatrpan svakakvim reklamnim prospektima i katalozima trgovačkih centara. Način da ih zanimljivo iskoristite jest izrada djetetove glasovne slikovnice. Ovo je trajna aktivnost. Dijete će svoju glasovnu slikovnicu izrađivati postupno, svaki put pomalo popunjavajući fascikl. Na svakom listu papira u gornjem lijevom kutu napišite veliko tiskano slovo abecede. Kasnije ćete ponoviti isto, jer će dijete za svaki glas trebati više listova papira. Izrezujte zajedno slike iz starih kataloga i lijepite ih na listove na odgovarajući početni glas. To je zabavan i vrlo koristan način upotrebe reklamnih letaka i starih kataloga koji se skupljaju u svakom kućanstvu.

Iz knjige "200 logopedskih igara"

© Ilona Posokhova, "200 logopedskih", Planet Zoe, 2010.

Zabranjeno je svako kopiranje, citiranje i presnimavanje bez dopuštenja nakladnika Planet Zoe.

Ovaj tekst je dosad pročitan 39488 puta.